EUROPSKO SLAMANJE ŠEŠELJEVIH RADIKALA
Što znaci raskol u srpskoj radikalnoj stranci?
Piše: Pejo Gašparević
Je li na pomolu slamanje utjecaja Haaškog pritvorenika Vojislava Šešelja na političke prilike u Srbiji? Neće se pogriješiti ako se odgovori potvrdno.Čini se kako je praktična eliminacija Šešeljevog golemog utjecaja na političku pozornicu Srbije počela odlukom doskorašnjeg dopredsjednika Srpske radikalne Stranke Tomislava Nikolića da podnese ostavku na tu dužnost a zatim i formira novi zastupnički klub "Naprijed Srbijo" u Skupštini Srbije kojem je do sada pristupilo 11 zastupnika Srpske radikalne stranke, što bi, po mnogim procjenama, trebalo predstavljati začetak otcjepljenja od Šešeljevih radikala.
Nikolić, svoj razlaz za Šešeljem objašnjava kako je ne želi postupati po Šešeljevom diktatu koji iz Haaškog pritvora traži da Radikali u Parlamentu Srbije glasuju protiv Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Radikali, godinama najsnažnija stranka u Srbiji, pod vodstvom Šešelja do sada su se protivili ulasku Srbije u EU jer su tamo "svi srpski neprijatelji", odnosno zauzimali su se za srpsko-ruski savez. Odstupanje Nikolića i njegovih istomišljenika od takve proruske i antieuropske politike uslijedilo je nakon što je predsjednik Europskog povjerenstva Jose Manuel Barroso prošlog tjedna srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću obećao ubrzan prijem Srbije u Europsku uniju kao nagradu za izručenje Radovana Karadžića u Haaški tribunal. Uslijedila je i izjava povjerenika za proširenje EU-a Olli Rehna koji je poručio kako je Srbiji mjesto u Europskoj uniji. Takvi nedvojbeni glasovi iz Bruxellesa govore da se na Srbiju gleda kao na europsku, odnosno zapadnu avliju a ne kao na rusko geopolitičko predvorje.
Takvo shvaćanje je od iznimne važnosti imaju li se u vidu nedavni ruski pohodi na Gruziju i zaposjedanje Južne Osetije i Abhazije što u konačnici znači rastakanje Gruzije koju podržava Zapad. Ako Moskva na Gruziju, odnosno Južnu Osetiju i Abhaziju gleda kao na svoju avliju čijom se aneksijom osvećuje Zapadu zbog priznanja neovisnosti Kosova, onda ne treba propustiti zaključiti kako Zapad najavama ubrzanog usisavanja Srbije u Europsku uniju uzvraća udarac Rusiji.
Nije presmjelo procjenjivati kako takvi geopolitički driblinzi mogu imati učinka i na stanje u BiH, jer će se slabljenjem proruskih težnji u Srbiji istodobno otupljivati i prorusko raspoloženje u Republici Srpskoj. Takva logika, kojoj se ne može oduzeti utemeljenost, signalizira da bi na rusku intervenciju u Gruziji Zapad mogao odgovoriti slabljenjem utjecaja Republike Srpske, posebice intervencijom u predstojeće ustavne promjene. Nije Zapad nikakav seljački pojam, nego sila reda i sklada.
Pejo Gašparević
pgas@hina.hr
