Turcizmi u govoru Bosanske Posavine
|
Ideje za formiranje novih Povjerenstava za izmjene turskih imena. Knjiga profesora doktora Baotića otvara našim jezikočistuncima silne nove mogućnosti da se iskažu. Da počnemo sa onim lakšim promjenama koje nam predstoje. Kao prvu ideja za koju znamo da će od širokih „narodnih masa“ biti jednodušno podržana, predlažemo Povjerenstvo za promjenu, u Bosanskoj Posavini mrskih, turskih riječi: rakija, šiša i kazan! |
Piše: Perica Mišić
U izdanju Instituta za jezik u Sarajevu izašla je 2007. knjiga prof. dr. Josipa Baotića „Orijentalizam u govoru starosjedilaca Bosanske Posavine“. Kako sam autor u uvodu reče „iako je posao na njoj rađen i u osnovi priveden kraju još tijekom rata, stajala je kao rukopis među papirima kojima je bila namijenjena sudbina da ostanu neobjavljeni, ili pohranjeni u nekoj od znanstvenih arhiva“. Tek uz podršku Sorosove fondacije „Otvoreno društvo“, Ministra za kulturu Federacije, a ponajviše Josipovog brata Ante, knjiga je ipak ugledala svjetlo dana.
Još je to jedno ispunjenje duga autora prema znanosti i zavičaju.
Knjiga se bavi turcizmima, riječima koje su ušle u naš jezik, a korijene imaju u turskim i orijentalnim jezicima, i to specijalno u govoru starosjedilaca Bosanske Posavine (Hrvata u nekoliko sela u okolini Orašja na Savi) sa svojim autentičnim govorom bez obzira na porijeklo riječi koje su u opotrebi. „Periferije u svim oblastima života pokazuju više brige za očuvanje svog pred tuđim“, kaže autor, „a u jeziku je ta briga još izrazitija“.
Prof Baotić je u knjizi izvršio identificiranje turcizama, utvrdio semantičke vrijednosti i status riječi i obradio promjene kroz koje su riječi prošle na svim razinama jezične kulture. Jedan izvadak iz knjige prof. Baotića, DOM@ljevac je ranije objavio OVDJE.
Knjigu toplo preporučamo ne samo onima koji se tom problematikom bave, nego svima koji pokušavaju jezičku problematiku Bosanske Posavine pojednostaviti pukim „prešaltavanjem“ na hrvatski jezik, propisivanjem i prepisivanjem školskih udžbenika i programa, u ugledanjem na jezičnu kulturu određenih područja u Hrvatskoj, nipodaštavajući osobenosti koje naš hrvatski jezik u Posavini čine osobitim i pažnje vrijednim, kao dijelu naše vrijedne kulture i tradicije.
Karakteristično je da dobar dio Posavaca, prihvatajući i forsirajući dakle ne hrvatski jezik u cjelini, nego jedan manji fundus karakterističnih, tipičnih hrvatskih riječi, još uvijek zadržava u govoru neshvatljivu upotrebu ekavice. Tako ćete (obratite pažnju!) vrlo česte sresti sugovornike koji vrlo dobro paze da (dokazujući time svoje hrvatstvo) ne kažu hiljada nego tisuća, ne sedmica, nego tjedan, tko a ne ko i sl., ali će gotovo uvijek za nedjelju (dan u tjednu) nepravilno kazati nedelja, a za ponedjeljak, ponedeljak, umjesto dvije reći će dve itd. Čista srpska ekavica! I nikom ništa. Takvi će i dalje biti ponosni na svoje hrvatstvo u govoru i tražiti dlaku u jajetu drugima, za nehrvate proglašavati one koji razlikuju kada upotrijebiti „šta“, a kada „što“ npr.
Pokušat ćemo u nekoliko primjera iz knjige prof. Baotića potvrditi besmisao progona turcizama iz našeg jezika pod svaku cijenu, te pokazati da se samo upotrebom u svim slučajevima rječice „što“ umjesto do sada za naše podneblje uobičajenog selektivnog pristupa u upotrebi rječica „što“ i „šta“, prihvatanjem nekoliko karakterističnih hrvatskih riječi umjesto u Posavini udomaćenih, ne rješava probleme i pitanje našeg jezika. Naüim öitateljima toplo preporuamo ovu knjigu, gdje je pronaći još mnoštvo takvih riječi.
Da krenemo, dakle, sa našim primjerima iz knjige prof. dr. Baotića, od kojih će mnogi za većinu naših čitatelja biti iznenađenje. Svi dakle za koje protjerivanje turcizama i orijentalizama iz našeg jezika predstavlja „nacionalni sport“ moraju mnogo što-šta (li je pravilno što-što, jer se šta ne smije kazati?) u svom „neosporno hrvatskom“ govoru korigirati, mnogo čega se odreći, dumati nove riječi i kovanice, nalazatiti sinonime:
- morat ćemo raspustiti sve admirale
- nikome ne reći ajde ili hajde
- ne jesti ajvar
- uništiti sav alat
- ne ašikovati
- ne jesti badem
- odreći se svojih badža
- sve od bakra pobacati
- ne pojesti više ni jednu baklavu (baš baksuzno!)
- oprostiti Srbima balvan-revoluciju
- praviti metke bez baruta
- nikada više biti bekrija ili bećar, ni zapjevati slavonski bećarac
- curu ne begenisati
- ne benavit, ali i ne zaraditi belaja
- ne imati više (Božjeg) birićeta
- ne ljuljati dijete u bešiki
- televizore u boji zamijeniti za crno-bijele
- ne jesti bostan
- o bubregu smo već pisali krčiti trnokopom a ne budakom i promijeniti sva hrvatska prezimena Budak
- niko neće biti budala
- odreći se burazera
- burek i ćevape u svakom slučaju izbaciti iz jelovnika
- ne burgijati više
- poskidate sve burme sa prstiju
- svinjski but ne sušiti nego mljeti u krvavice
- čaj ni bolestan piti
- sve čamce potopiti
- dizati krov na kuću ali ne praviti čatmu
- ne čerečiti
- pronaći drugi alat umjesto čekića
- sve čelično zamijeniti plastičnim
- nikome ne čikati
- ne obuvati čizme i čorape
- kanale preskakati, a zaobilaziti ćuprije
- nikada više na naspi pored Save ćuriti
- raspustiti sve dadilje
- sve konje crvenosmeđe dlake prefarbati da ih ne bi morali zvati dorat
- ne gajiti dubleke ni za položaje na Božić
- od dudove rakije svakako boli glava
- ne spavati na dušecima
- ne imati više dušmane
- mlade spremati bez duvaka
- duvare pretvoriti u zidove
- ništa ne raditi džaba
- ne puniti džepove
- džigeru (ma koliko velika bila) zvati jetrica
- poskidati đerdane oko vrata
- nikome više nećemo smjeti reći đubre, nego stajnjak
- ne prodavati ništa đuture
- a tek bez ičkije!
- zabadaćemo čavle i klince, a ne eksere
- mačke neće smjeti spavati na furuni
- morat ćemo vikat i drečat, a ne galamit
- ni inatiti se nećemo smjeti
- a igra prstena bez išćila?
- jagmiti se svakako nije lijepo
- jarak ćemo zamijeniti kanalom, ali kako zamijeniti jarugu
- poslije ćevapa nema piti jogurt
- jorgan, ma i svileni bio, ima da se poskida sa ormara
- posjeći sve jorgovane i karanfile i ne gajiti cvijeće u saksijama i sanducima
- dobro je da nećemo morati jurišati
- kabaste hrane neće više biti
- suknje od kadife će postati prošlost
- kajsije svakako kod nas ne uspijevaju ponajbolje
- sve raditi bez kalupa
- uf, ovo će biti teško: odreći se kave, kavana, kavenisanja
- a ovo još teže: zaboraviti sve kazane za pečenje rakije
- ne peći kesten
- nigdje ne konačiti
- niko ne smije imati kovrčavu kosu
- krovove praviti bez kubura
- trgovci nikome ne vraćati kusur
- ne praviti lakrdiju
- sve lale počupati i zasadati tulipane
- ne mahati lepezom
- a pušiti na lulu strogo zabraniti
- lijep običaj maškara ukinuti
- niko neće biti mamuran
- nećemo imati ni mana, niti će biti mangupa
- sve babe ima da poskidaju marame
- rane liječiti bez melema
- melezne gaće su svakako nestale
- meraje ćemo poorati
- spomenike ne dizati ni od mermera ni od mramora
- nema ni zameziti
- miraz ni ovarisati
- mumije spadaju svakako u egipatske pirasmide
- a ko nagraiše dobija muštuluk
- naletan niko neće biti makar se i popišmanio
- na pređne gaće se vratiti, jer pamuka neće biti
- papuče i sandale drvenjacima zamijeniti
- kapute preko perde ne prebacivati
- a joj, ni pitu nikada više jesti
- e svih ćemo se turskih riječi odreći, ali kako ćemo bez rakije da nas razgali
- ni šišu nećemo smjeti piti
- nema ni rusvaja više
- lovci će se morati snaći bez sačme i sačmarica
- valja nam se prati bez sapuna
- umjesto satova već imamo (njemačke) urice
- umjesto kuhinjske satare ćemo već naći nešto
- ko još pravi sofru na siniji
- ili bere kukuruz u sepete
- valja nam skelu na Savi zatvoriti
- razbijeno staklo se neće u srču rasipati
- pri kartanju ništa neće ostati na sonu
- nismo šašavi da šah igrati
- niko nas neće u suru utjerati
- šargije i tambure se neće smjeti ni pod svatovskim šatorom svirati
- šegu nećemo tjerati
- a bogme ni šurovati, ni na talambase dizati (šuveli bilo)
- šećer je svakako za djecu
- sve će nam biti potaman
- makar i tabanati morali
- sve će biti regulirano bez tarifa
- bez tava i tavica ćemo pržiti, bez tevsija peći
- stoku i konje nećemo timariti, a bez ulara ćemo ih voditi
- ali ni toljage, topove i topništvo imati
- uskršnja jaja bez tučka
- udžere ćemo porušiti
- brašno bez ušura mljeti
- ništa na veresiju davati
- svi će ostati bez zanata...
... i članovi svih sadašnjih i budućih Povjerenstva za promjenu turskih imena.
Ali, možda najvažnije, ni(t)koga od nas, ni(t)ko i ni(t)kada više neće moći praviti majmunima! Tu riječ, majmun, govore i Bošnjaci, i Srbi i Hrvati... - a i ta riječ je turska i nema sinonimne alternative!
Perica Mišić
perica@misic.ch
