Rijeci i izrazi iz Bosanske Posavine
Perica Mišic:
Prilog za “Rjecnik hrvatskog jezika Bosanske Posavine”
A
aca - uzvik nadraživanja psa
aj ba - hajde bolan; nema veze
ajdamak - (tur. toljaga; batina; malj) komaljika; komušika
ajderga - hajde (udari, uradi i sl.)
a jer - zašto
Ajsić - Hasić
akovati - (tur.) hakovati; procjenjivati ljetinu kmetova za oporezivanje
alaliti - (tur.) halaliti; oprostiti; pokloniti
aljinka - haljinka
aluga - haluga, velika trava, travurina, zaraslo travom
alva - (tur.) halva
amanet - (tur.) zavjet
ambrela - amrel; kišobran
andramolja - andramolje; nepotrebne stvari; dronjci; tričarije
andrmolja – v. andramolja
antilopke - poluduboke šnirane cipele od “antilop” (nabuk) kože
anjc - (njem. die Eins - jedinica) vrsta igre kartama
anjcug - (njem. der Anzug) muško odijelo
aranija - oranija, kazan
arenda - zakup zemljišta za obradu
aršin - dužina brdila tkalačkog stana
arterac - arterški bunar
Asić - Hasić
asna - (tur.) učinak; ćar; dobit, korist
astal - (mađ.) stol
asura - (tur.) hasura; prostirka od rogoza
asvalt - asfalt
Ašić - Hasić
ašikovati - (tur.) zabavljati se (momak i djevojka)
Atovi - dio Savulja
atresa - adresa
auto-trikter - pomoćni, linijski sudija u nogometu
avdika - vrsta trave, korova
avlica - (dem.) mala avlija
avlija - (tur.) havlija; dvorište
azija - (tur.) pismo (Revers) kovanog novca
B
baba gozdara - izmišljena osoba “iz bunara” kojom se plaše djeca
babak - drveni stub udaren u zemlju, kolac
babe i žabe - škriljke kamena vješto bačene i odbijene od površine vode
babine - babinjarke; običaj obilaska i nošenja poklona porodilji
babinjarke - 1. običaj obilaska porodilje sa poklonima; 2. žene koje su došle na babine
babura - vrsta velike, mesnate paprike
bacanj - pletena košara bez dna za lov ribe
bačka - pačka, stabljika luka za sjemen
badem - bagrem
baer - (tur. bair) obala, rub kanala
baga - insekt tvrdokrilac, žohar
baja - 1. otac; 2. stariji čovjek uopće
bâja - prase
bajato - (tur.) staro
bajer - v. baer
bajir - v. baer
bajlag - (njem. die Beilage-prilog) zakrpa za vanjsku gumu bicikla
bajrektar - bajraktar; zastavnik
bakcili - bacili
baljega - balega, izmet od stoke, stajsko đubrivo
baljezgati - pričati gluposti
bandar - grgeč; bandaš (Perca fluviatilis)
bandaruša - jača, crna udica za pecanje bandara
baniti - banuti; iznenada doći
bardati - pamtiti
bartolovača - vrsta kruške
basamake - (tur.) stepenice (obično drvene, ulazne)
bašluk - gornji dio preslice
bata - barska biljka peperjastog cvijeta; “barski pamuk”
becnuti se – brecnuti se; naglo se probuditi; trgnuti se od straha
beciklo - biciklo
bečiti se - podrugljivo plaziti jezik i praviti grimase očima
begenisati - (tur.) šacovati; birati po svom ukusu
bela - bešika; vrsta kartaške igre
belati - ljuljati dijete u bešiki
belaj - (tur.) 1. šegadžija; 2. nevolja
belegija - komad tvrdog kamena za oštrenje
beljiti se - kreveljiti se; bekeljiti se
bendati - uvažavati (nekoga), akceptirati
bent - obala kanala ili zemljanog nasipa
beša - bešika; od pruća pletena kolijevka za bebe
bešati - nasumice redati; nabrajati bez veze i smisla
bešika - v. beša
bezbeli - naravno; sigurno; zna se da je tako
bezec - ostatak nečega
bezecovati - zagovoriti; zapikati
biber - vrsta sitnog crijepa
biba - pura, purica, ćurka, tuka
bibnjak - vrsta biljke za hranjenje pačića
bijela peka - osušeni komadi mesa uz svinjsku kičmu
bijeliti lan - ispirati lan i sušiti ga na travi
bijelko - sijed čovjek
biljeg - (njem. der Beleg) karakterističan znak na koži (obično madež)
birićet - (tur.) berićet; obilje; sreća; blagoslov
birikati se - dotjerivati se, sređivati se, lijepo se oblačiti
birkati - ostati sa jednom dominom u ruci
biti kod goveda - čuvati stoku
biti ko pišća - biti elegantan, uredan
biti parada - biti istog godišta
biti pod falinkom - imati manu, nedostatak
biti potrčan - 1. biti vrijedan; 2. biti halapljiv
biti šaren - biti moralno sumnjiv
biti u bostanu - 1. čuvati bostan; 2. krasti bostan
biti volovi - 1) isti broj bodova i igri kartama; 2) biti isto udaljen od klipa u igri bliške ili noške
biti zima - biti hladno po tijelu
biva - kobiva
bjelača - vrsta ženske košulje
bjelica - 1. vrsta poludivlje sitne šljive za rakiju; 2. bijela riba
bjelić - vrsta kukuruza
blagosov - blagoslov; vrsta igre kartama
blato - smješa blata i piljevine za zidanje
blečati - jecati, plakati bez razloga
blejati - blenuti; bezizražajno, tupo gledati
blento - glupav, naivan čovjek
bliška - igra nadbacivanja metalnih novčića uz zid ili uz šibu zabodenu u zemlju
bliznaci - blizanci
bliznačad - (muški) blizanci
blješćati - blještati
bljuvati - povraćati
bljuzge - barice nastale otapanjem snijega
bobane čorape - ručno pletene vunene čarape sa bobama
boca - čičak; vrsta korova bodljikavih listova
bodve - osti; koplje za lov ribe
bogarati - psovati; bogatati
bogârati - uzrečica u govoru; znak čuđenja
bogoroditi - psovati, prigovarati
bogovat - neradnik; lijenčina; osoba koja “krade Bogu dane”
bolan - uzrečica; unesrećen
bona - uzrečica prema ženama; jadnica; sluškinja
bora - vrsta tkanine za vezenje (stolnjaci, otarci)
boranica - vrsta ženske košulje
borana artija - krep-papir, krep-harija
boremi - izgleda; biće da je tako; nema druge
borme - bome
bosa - nepravilno bačena kugla koja nije udarila u dasku
Božanuša - polja između hasićkih Lugova i Novog Sela
božječad - djeca bez roditelja; ubogi; siroti
brabonjak - sitni tvrdi izmet
bradva - (njem. das Beil) velika sjekira
brašnara - gusta vreća za brašno
brav - krme, hranjenik
brazga - bazga; zova
brdila - dio tkalačkog stana za zasnivanje niti
brdo - “češalj” od žice na tkalačkom stanu
brđe - brđani
breda - velika testera za drvo
bremzati - (njem. bremsen) kočiti; zaustavljati
brenovati - (njem. brennen - pržiti, sagorijevati) ukovrdžati kosu; dati mini-val
brezga - drezga; barska biljka od koje se pravi asura
brezobraščina - bezobrazluk
bričiti - brijati
bridnuti - napiti se
brisalo - gumica za brisanje
brudan - budan
brunjav - nepočešljan; neuredne kose
brzak - vrsta kukuruza
buba - svinjski želudac
bubara - dušek od pređnog platna napunjen slamom ili kukuruznom šuškom
bublav - trbušast
bucati se - 1. bacati se kamenjem u vodu gdje se peca; 2. praćakati se (riba na vodi)
bucov - barski smuđ
budžo - značajan čovjek u vlasti; direktor
budžovan – v. budžo
bugija - 1. panika, gužva; 2. podignuta prašina (za konjima npr.)
bukal - bokal, posuda za vodu
bukvica - bokvica, vrsta trave, mamac za pecanje žaba
bundeva - bundava, tikva
bunjište - smetlište, odlagalište otpada
bunovan - pospan; tek probuđen
buran - bunar, studenac
buranija - boranija, vrsta graha
burumac – borumac; vrsta krupnih oraha
busa - komad zemlje, gruda
busati se - bacati se na nekog busama zemlje
butica - but; butina; stegno; bedro
butka – v. butica
buva - buha
buza – boza; napitak od kukuruznog brašna
C
cajkan - milicionar; policajac
ceba - cebaljka, ljuljaška
cebaljka - v. ceba
cedlja - cedulja
ceger - (njem. Zecker) pletena četvrtasta košara sa ručkama i poklopcem
cerovka - vrsta dinje
cica-maca - procvjetala vrba
cicvara - vrsta jela od kukuruznog brašna
cijelo - sve “ture” ili sve “azije”
cijeve - cijevi od trske za sukanje pređe
cimati - mrdati, drmati, ljuljati
ciment - cement
cinderica - šibice, žigice
cjetka - cijetka, cjedilo
copara - neuredan, otpadan čovjek
crljen - crven
crveljiv - crvav
cunjati - njuškati; tražiti
curka - curica u pubertetu
Č
čajo - “šef protokola” u svatovima
čamati - češati
čampati se - otimati se, grabiti se za nešto
čanak - drvena ćasa
Čandrićka - (tur. mjesto za dosadu) naziv bare kod igrališta u Hasiću
čaorci - krezo; kukuruz sa rijetkim zrnom
čatma - dizanje građe; pokrivanje kuće
čatnja - čatma
čele - pčele
ček-ček - prijetnja: čekaj-čekaj
čekmez - (tur.) šareni drveni sanduk za odjeću
čepara - puška-igračka od zove sa čepovima od kudelje
čepova - igra “bliške” limenim čepovima od boca
češa - svrab
češagija - korist, okoristiti se; naprava za timarenje konja
češljati - čijati (perje, vunu, batu)
češnjo - crveni luk u obliku češnjaka
četverac - 1. vrsta narodnog kola; 2. platno za vezenje
četvorka - posavsko kolo uz šargiju
čiboljčić - čivoljčić; gnojna aknica
čičkova boja - narandžasta boja
čijanje - čišćenje, češljanje (guščjeg) perja, trijebljenje
čik - vrsta jegulje (živi u mulju bara i kanala)
čik-čik - uzvik čikanja, izazivanja
čiklić - čik; opušak
čimbar - gvozdena naprava za poprečno zatezanje platna na tkalačkom stanu
čimbur - jelo od jaja
čipkara - vrsta ženske košulje
čistiti nobet - platiti crkveni porez
čišanica - mjera za količinu pređe
čitaona - čitaonica
čivalduz - velika debela igla
čiviluk - drvena vješalica okačena o zid
čivka - čipka
čivkalica - čipkalica; igla za pletenje čipke
čivoljčić - gnojna aknica
čižma - čizma
čoek - čovjek, muž, suprug
čoko - iracionalno biće kojim su plašena djeca (čovjek-životinja)
čorape - čarape
čota - izraz u igri prstena; vrsta kape
čubnuti - čučnuti
čunčanje - vrsta ručnog rada
čuti se - smrditi
čuvalduz - v. čivalduz
čvaliknuti - 1. čvoknuti; 2. imati seksualni odnos
Ć
ćaćkonja - nalik na oca, isti otac
ćalovina - budalaš
ćaka - naredba konjima za skretanje u desno
ćasa - široka emajlirana ili zemljana zdjela sužena prema dnu
ćenifa - zahod, klozet; nužnik
ćesrce - natašte
ćeze - čeze; karuce
ćimbo - odrpanac; prosjak
ćindija - (tur.) kasno poslijepodne, vrijeme za kavu
ćoše - igra pretrčavanja iz ćoška u ćošak prostorije
ćubiti - čučati
ćućoriti - sašaptavati se; ogovarati
ćukećije - “stil” dječjeg plivanja
ćulap - plitka kapa
ćumur - ugalj
ćuprija - (tur.) most
ćuriti - čučati
D
daća - sahrana, jelo poslije sahrane
dada - otac
dâdo - otac
damar - nerv, živac
darniti - dirnuti, dodirnuti, dotaći
dati ko u crkvu - pokloniti od srca; halaliti
dati na tabljicu - darovati u parama
dati na talambase - razglasiti
dati u arendu - iznajmiti njivu na obradu
deder - naredbodavno ili odobravajuće: ajde uradi to
deka - dekagram
dići na zijev - ošamutiti i natjerati ribu na površinu zamućivanjem bare na vrućinama
dijati - disati
dijerati - dirati
diviji - divlji
divka - surogat za kavu
dizanje - u prstenu: otkrivanje kapa
dječja sinica - sofra za djecu na svadbama i sl.
dlan - mjera za količinu (slanine, tečnosti u flaši)
Doljani - Donjani; mještani Donjeg Hasića
dolmiti - puniti, obično paprike, sarmu
Domlječani - Domaljevčani
Dovi - Duhovi
dramiti - jedva sastavljati kraj s krajem, jedva skupiti nešto
drečati - jaukati; vrištati
dreš - (njem. der Dreh - okretanje, obrtanje) vršalica za pšenicu
dretva - gruba špaga
drezga - gusta površinska barska biljka
drhtavica - lučevine; pihtije
drijek - 1.prostor za teret na drvenim kolima 2.mjera za količinu tereta na kolima
drkadžija - bezveznjak, onaj koji priča gluposti
drla - nepotrebne stvari
drljaga - (domaljevački) drla, nepotrebne stvari
drljača - naprava za drljanje, sitnjenje uzorane zemlje
droba - drobac; prova udrobljena u mlijeko
drvenjaci - obuća od izdubljenog komada drveta
drvoslan - drvarnik; mjesto gdje se čuvaju, sijeku i slažu drva
držalje - drška, ručka (obično na zemljoradničkim alatkama)
držati na krštenju - biti kršteni kum
dućan - šlic na muškim pantalonama
duda - dudovača; vrsta rakije
duditi - 1. ćutiti; 2. smiriti se zbog bolesti
dulum - dunum, mjera za površinu zemlje
dumena - (tur.) zidano pročelje krova na dvije vode
dumenjak - v. dumena
duniti - puhnuti
duovi - duhovi
duplo golo - domina bez brojeva na obje strane
duvak - šlajer; mladin veo
duvar - zid
dvorupac - onaj koji je ubacio kliker u rošu od prve idući “na re”
DŽ
džaba - (tur.) besplatno
džabile - džabe, besplatno, bez naknade
džarati - mašicama poticati vatru da gori
dživdžan - (tur.) vrabac
džokara - (domaljevački) velika sjekira
džudža - vrsta patuljaste kokoške
džudžan - patuljasti ratoborni pjetlić
Đ
đe - gdje
đega - gdje je
đendar - đerdan, ogrlica
đerđef - okrugli drveni okvir za vez ili šlinganje
đerma - đeram
đulnuti - udariti, otkriti kapu u igri prstena
đumle - kugla za bacanje “kamena sa ramena”
đuture - sve skupa, zajedno
E
eci peci pec ti si mali zec – brojalica u dječjim igrama
ege - (njem. die Egge - drljača) trostrana turpija za oštrenje noževa
elementi - betonski blokovi za zidanje
enci menci na kamenci – brojalica u dječjim igrama
ervanje - hrvanje
Ervat - Hrvat
evta - (mađ..) hefta; tjedan
F
fala - hvala
falinka - (njem.) mana; nedostatak
faliti - hvaliti
fajercag - (njem. das Feuerzeug) upaljač
fasovati - (njem.) dobiti batine; izvući deblji kraj
fata - vata
fela - sorta, rasa, soj
fermati - nekoga prihvatati, akceptirati, uzimati za ozbiljno
ferštruljiti - (njem. verstehen) razumjeti; razumijevati
fićfur - nepouzdana osoba; šarlatan
fijaker - limeni šporet sa pećnicom
fildžan - (tur.) findžan; šoljica za kavu bez ručke
filkino zlato - bižuterija; imitacija zlata
firanga - (njem. der Vorhang) kratka zavjesa; stora
firaun - nestašan, šaledžija
fleka - nitna; zakrpa na loncu
frljav - krivih očiju, škiljav
frtalj - (njem. das Viertel) četvrtina
fruštuk - (njem. das Frühstück) doručak; zajutrak
fuljnuti - kradomice, nečujno prdnuti
fušer - nestručan radnik
G
ganak - hodnik
ganja - vrsta dječje igre
ganjati krmaču - voditi krmaču nerastu radi parenja
gara - bolest kukuruza (sitni crni prah po klipu)
gariti - 1.čaditi; 2. brzo trčati, voziti, raditi
gariti staklo - čaditi staklo za posmatranje pomračenja sunca
gas - (eur.) petrolej
gaviti se - gaditi se; smučiti se; biti odvratno
ge - đe; gdje
gega - gdje je
gepiti - ukrasti
gevera - (njem. das Gewehr) puška
gibira - (njem. der Gebühr) taksa; nadoknada
glavinjati - 1. tumarati, lutati doglavinjati; 2. nepozvan doći
globura - krupna kost
glot - (njem. glatt - glatko) vrsta tkanine
glotara - vrsta svenosne suknje
gljiva – pluto
gnjata – gnjecavac; gnjeco
gnjecati - gnječiti; pritiskajući miješati dok se ne skaši
gnjeco – nepečen kruh
gnjulež - gnjilež; trulež
go - 1. gol, nag; 2. zgoditak u nogometu
golovrata - vrsta kokoši bez perja na vratu
golubija boja - svijetlo-siva boja
Gornjani - mještani Gornjeg Hasića
Gospoina - Velika Gospa
gostiona - gostionica
gožđe - gvožđe; željezo
gra - grah
Grad - Gradačac
granica - sedamnaest snopova pšenice (ponegdje i trinaest)
graorasto - (njem. grau) sivo
graorka - siva, pjegava kokoš
gravčati - grakćati
grebača - veliki greben; naprava za grubu obradu lana
greben - naprava za finu obradu lana
grebenati - rastavljati lan
greblje - groblje
gredica - leja u bašti
greljiti - grebati
grije - grijeh
grijota - grehota
grožđice - suvo grožđe
gruda - 1. grumen; 2. mjera za količinu mladog sira
grudica - kocka šećera
gruša - pita od prvog mlijeka oteljene krave
gubice - usne
gujavica - glista
gujica - guzica
gujina trava - vrsta korova u kojem se po narodnom vjerovanju kriju zmije
guljačiti - raditi teški posao
gumeleza - (njem. Gummilöser) gumileza, ljepilo za gumu
gumiđonke - cipele sa gumenim đonom
gunj - debeli ogrtač od valjanog sukna
gursuz - ugursuz; prznica
gustirati - sa užitkom, lagano nešto probavati
guta - (njem. der Gut - teret) 1. knedla u grlu; 2. šaka brašna
guvernal - upravljač na biciklu
guzičar - poguzija; nepoželjan ili nepozvan gost
guzlati se - laktati se
gužvara - vrsta pite
G-vagon - goveđi, stočni vagon
H
I
ibričić - ibrik; posuda za kavu sa poklopcem
ičkija - (tur.) seksualni nagon; uzbuđenje; požuda; čežnja
ići na viđenje - posjeta mladinoj familiji prije zaruka
ići po ruvo - pred svadbu dovesti ruvo od mladine kuće
iglice - čiode
igrača - igra sa sličicima nogometaša (pola-cijelo)
iksan - (tur.) insan; osoba
ilinjača - vrsta kruške
imati vatru - imati temperaturu tijela, groznicu
inoća - (tur.) suparnica
irget - nadničar; pomoćni radnik u građevinarstvu
iseknuti se - izbaciti bale iz nosa
iskati - tražiti
iskolčiti - omjeriti; označiti mjesto za pravljenje zgrade
iskučiti se - izmaknuti se
iskružiti paprike - očistiti paprike od sjemena
isoditi se - osloboditi se nečega, otarasiti se
ispeksiniti - zaprljati, uprljati (takođe duhovno)
ispitati se - ispozdravljati se, kratko razgovarati
isporavljati - ispravljati; tjerati “mak na konac”
ispotija - polagano; postupno; bez žurbe; temeljito
ispratak - ispraćaj
isprčiti se - isturiti se; poturiti se
ispuljati - izbaciti vodu (iz čamca npr.)
istepana povjesma - najbolja povjesma; osnova za tkanje ponjava
istepati - fino obraditi povjesmu na tepanici
iščevrljiti - 1. čupajući otkinuti; 2. uganuti nogu
iščupati - isčupati
išćil - 1. želja, ćeif; 2. zabegenisana kapa u prstenu
itnuti - hitnuti
izanđati - istrošiti; otrcati; razdrndati
izatrke - iz trka; iz zaleta
izbeljiti se - izbekeljiti se; napadno gledati u nekoga
izdreljiti se - izderati se na nekoga
izići navan - otići u klozet; izvršiti nuždu
izmlatiti - istući
iznijeti na klupu - prodavati na pijaci
izod - izlazak sunca
izručičati - izvlačiti ručice lana
izubijati se - ugruvati se
izuvijedati - zanovetati
izvaliti kesu - ljenčariti
izvlačiti ručicu - ručičati lan
izvoditi - glumiti; pretvarati se
J
jabučari - putujući prodavci voća
ja-ja - prijekor: što uradi (slijedi kazna)
jajce - jaje
janje - jagnje
japaner - građevinska kolica sa gumenim točkovima
japanke - lagane plastične papuče
japija - (tur.) drvena građa
japura - plitka kaljuga na putu
Jasenik - dio Luga
jazuk - (tur.) šteta
jebadžija - kurvar
jebandžija - šegadžija; zajebant; šaljiva osoba
jebibriga - onaj koji se ne sekira; sve mu svejedno
jebo te kote - uzvik čuđenja, odobravanja
jebulja - nimfomanka
ječmenik - ječmenac; ječmičak; čir na očnom kapku
ječmenjak - v. ječmenik
jednoč - jednom
jednožica - vrlo tanka pređna ponjava
jedrica - bubuljica, akna
jendek - (tur.) kanal
jenga - (tur.) jenđija; djeveruša
jerbo - zato što
jok - (tur.) negacija, ne
Jošak - potes zemljišta južno od Voćkića (N. Selo)
jošika - jova; joha, ješika; vrsta barskog šiblja
K
kabuliti - nevodljno darivati, otpisati (dug)
kaće - kad će
kafeno - smeđe
kafez - kavez; krletka
kaiš - komad slanine
kaišari - (tur. kaiš - remen) opanci sa kaišima
kajati - nositi crninu; žaliti za nekim
kako - kakvo
kalavrasi - putujući prodavci drvenarije
kaljače - plitka gumena obuća sa kaišem
kaljuga - rupa sa blatom za kaljužanje svinja
kaljužanje - “kupanje” svinja u blatu
kamiš - lula
kamze - (tur.) drška noža
kanafa - kanap; konop
kanat - (njem. die Kante - ivica) polje tarabe, ograde
kangaruša - vrsta misne suknje
kantar - dinamometar
Kanjikovac - naziv kanala
Kanjište - dio grebničkih njiva prema Šamcu
kanjura - kanura; mjera za predivo
kapa - kapa za igranje prstena
kapica - (dem.) mala kapija
kapija - (tur.) dvorišna vrata
kapljevina - mast i saft pri pečenju na ražnju
kaputić - sako
karefaka - šala
karati - kajati, žaliti
karavlasi - karavlaji; koritari; vretenari
kavdžiti - kavgati, svađati se
kasica - (njem. die Kasse) drvena školska pernica
kaša - (dem.) kašičica; mala kašika
kašika - vještačka ribica za blinker
katanac - loš, netočan sat
kavo - kao
kefa - četka
kefalo - drvena četkica za šaranje uskršnjih jaja voskom
kenjati - srati
kenjkati - 1. seruckati; 2. cmizdriti; 3. nerazumljivo pričati
kerefeka - v. karafeka
kerma - (njem.) germa; kvasac
kesega - vrsta barske bijele ribe
kesegarka - tanka, mala, bijela udica za kesege
kevčija - kutlača
kezme - mlado svinjče, prase
kezmica - mlada krmača koja se nije prasila
kibla - metalna kanta s poklopcem
kiblica - posuda za mlijeko sa poklopcem i ručkom
kićura - ukrasna resa na odjeći sa kuglicom na kraju
kihnula maca - uzvik opravdanja prema onome ko je nehotice prdnuo
kijamet - (tur.) 1. nepogoda, nevrijeme, oluja; 2. nasrtljiva, dosadna osoba
kike - kosa; pletenice
kila - kilogram
kilo - kilavko; kilavac; nesposoban čovjek
kiselina - salata za zimnicu
kiselica - 1. vrsta jestive trave; 2. sirotinjski umak za provu (voda, sirće i mladi luk)
kiskavo - neraspoloženo; meljavo; plačljivo
kitnja - 1. ženski nakit; 2. običaj kićenja svatova
kitonjica - muško dijete
klamfa - (njem.: die Klammer - spona, stega) klanfa; gvozdena dvokraka spojnica za grede
klapćati - mljackati
klasovno brašno - kukuruzno brašno
klašura - klasura
kleba - velika čakija
klebara - veliki nož; nožina
kleberiti se - ceriti se; usiljeno se smijati
klemponja - odrasla osoba nedoraslog ponašanja
klip - štap za sađenje povrća
klipa - igra snage u navlačenju drvenog klipa
klipača - velika klipa; komad motke
klipice - klipići, školski štapići za učenje brojanja
kliza - zaleđena staza za klizanje
klobuk - veliko klupko
kljeve - kljove
kljusina - konjasta osoba
kmečati - tiho plakati; ječati
kmeziti - usiljeno, umaženo plakati
knez - (rus.) starješina u selu
Kninevi - potes zemljišta oko hasićkog groblja
knjavati - spavati (obično po danu)
ko - kao
ko molovan - lijep, prekrasan
kobija - kobajagi
kobiva - kobajagi
koc - kolac
kočic - košic; ljevkasta košara od pruća za lov ribe
kodom - istom; tek što; tek sada
kokičar - kukuruz za kokice (sea mais everta)
kolara - spremište za drvena kola ili platon
koleso - 1. poklopac na ploči šporeta; 2. obruč; 3. podmetač za tepsiju
kolija - (zbirno) puno drvenih kola ili automobila
kolnica - v. kolara
kolomaz - kolomast
kolovrat - mehanička preslica na nožni pogon
koljeba - koliba u bostanu
koljebari - čuvari bostana
komad budale - budala; komadina; glup čovjek
komadina - neotesan, glup čovjek
komaljika - komušika; okrunjen klip kukuruza
komarice - komarci
komati - ručno kruniti kukuruz
komač - primitivna naprava za komanje kukuruza
kombaj - kombajn
Konačište - begova vikendica i kupalište u Žandragu
konda - znak nevjerice; kao da će; nema pojma
kondure - velika, nezgrapna (drvena) obuća
konj - bod u igri prstena
konjara - 1. vrsta krupne muhe koja bolno ujeda; 2. vrsta djeteline
konjo - (dem.) konjić; konjče; ždrijebe
kopilara - kopilača; žena koja se okopilila
kopile - vanbračno dijete
kopiluša - v. kopilara
kopnik - topivi snijeg u proljeće
koprena - gusto sito
korpa - treger na biciklu
kosijer - limena kutija za belegiju kosca
kosjerice - kosirice; desni
kosnica - prirodna livada
košćura - kost
koštan - vrsta trave za prehranu goveda
kotač - žica koja održava oblik pocelice
kotlac - očica
koto - kotao
kovčalica – kopčalica; spajalica
kožnjak - kožni, muški, zimski kaput
kožušak - ženski kožni prsluk sa ukrasnim ogledalcima
kožuv - kožuh, muški odjevni predmet od jagnjećeg krzna
kradljivac - kabl s motkom za krađu struje sa javne električne mreže
krat - (tur.) konj zelenko; sivac
krdža - 1. koljenasta spojnica za solenare; 2. vrlo loš duvan
kreljiti se - kreveljiti se
kreljo - krezo; krezava osoba
kresa - šibice; žigice
krezo - 1. vrsta kukuruza sa rijetkim zrnom; 2. kreljo; krezava osoba
kriće - sakrivanje prstena u igri
krizban - (njem. Christbaum) božićna jelka
krkače - nositi na leđima
krkačiti - 1. jašiti nekog; 2. biti nekome na teretu
krljetak - krljomak; ostatak pokvarenog zuba
krmadati - kidati na komade i bacati na gomilu
krmaditi - neumjereno iznositi ružne (neistinite) stvari o nekome
krmci - svinje
krndija - 1. čovjek koji nije ni za čega; 2. smeće, bunjište
krompijer - krumpir; krompir
krpa - 1. ženska marama za pokrivanje glave; 2. tanka opna sa svinjske potrbušine za umatanje kuljena
krpač - krpelj
krsta - leđa; križa
krštenica - dio snovače za pređu (četiri klina)
krtina - pečeno ili kuvano meso bez masnoće i kosti
krunjiti - kruniti
kruščić - mali kruh premazan jajima za posvećenje
kru - kruh
kruv - kruh
krzamak - pljuske; dječja
kubanj - klubanj; stog klasure
kubanjić - više uvezanih rukoveti lana za kišeljenje
kubura - (tur.) teret; briga; sekiracija
kucati se - švalerati se, skitati
kudiljka - količina povjesme (vune) za jednu preslicu
kudrav - kudrast; kuštrav; kovrdžav
kučina - najlošija pređa za ponjave
kúća - ulazna prostorija u starinsku kuću sa dvije odaje (kuća i soba)
kuća - 1. način sađenja graha, sakresaka ili krumpira; 2. igra gađanja i rušenja kamarica oraha
kućar - kuća za svećenika i časne sestre pored crkve
kući guske - dječja igra
kućište - mjesto gdje je ranije bila (stara) kuća
kugod - kudgod
kukumavčiti - preklinjati; moliti nekoga za sitnu uslugu
kuljen - kulen
kumniti se - pomjeriti se
kunjati - drijemati
kurdupiti se - nemati mira, vrtiti se, premještati se
kurjak - (tur.) vuk
kurton - prezervativ; higijenska gumica
kutica - (dem.) kutijica; mala kutija
kuvači - kuvari na svadbama i sl.
kuvačiluk - pomoć u pripremanju hrane na svadbama i sl.
kvačalica – v. kovčalica
kvas - uskisao komad tijesta za pravljenje kruha
L
labrnje - (posprdno) usta; usne
laca - vrsta igre loptom
lad - hlad
laditi muda - ništa ne raditi; odmarati se
laga - cucla
lajati - psovati; ogovarati
lajbić - grudnjak
lajka - lajuša; lajavica; žena koja laje, ogovara
lajuša - v. lajka
lancobran - štitnik za lanac na biciklu
laniti - lanuti; nehotimično opsovati
lapacati - lajati; vriježati, ujedati nekoga
laprdati - bez veze pričati; govoriti gluposti
leći sa kokoškama - rano otići na spavanje
led - grad
leđen - legen; lavor
lege - drvena ograda travnjaka
letiti - trčati; hitati; žuriti
lesonit – salonit, ploče za pokrivanje sporednih građevina
lijevča - spojnica osovine točka i šaraga drvenih kola
liza - vrsta cvijeća
lobardati - prevrtati stvari; nešto tražiti
lokšice - pita gibanica
loncija - skitnica, kurvar
loncijati se - 1. kurvati se; 2.lutati i tumarati
lopar - poklopac
lopatarka - vrsta barske ribe; plosnata deverika
lopindža - lopina; lopov; kradljivac; probisvijet
lopoč - lokvanj
lubeničari - ljudi koji prodaju bostan kroz selo
lubeničarke - okrugle kruške sa crvenim sočnim mesom
lučevine - pihtije; hladetina; drhtavica; želatina
lučić - luk za rasad
Lučino - Sv. Luka; Lučin dan (vašar u Šamcu)
Lugovi - potes zemljišta između Hasića i N. Sela
ludinja - ludorija; ludost; ludilo
lukšija - pepeo za luženje (pranje) u parjenici
lulice - vrsta ranog šumskog cvijeća
LJ
ljeljak - lješnik; plod lješnika
ljeljen - ljiljan
ljeska - stablo lješnika
ljetnica - posebno ukrašen božićni kruh
ljudekati - ozbiljno razgovarati
ljuskati špice - jesti prženo bundevino sjeme
M
maca - vrsta biljke, služila za punjenje jastuka
mačje oko - 1. reflektor na biciklu; 2. sočivo baterijske lampe
mačji kašalj - sitnica; malenkost
mačkare - maškare; pokladni običaji
madžarica - mađarica, sorta plave šljive
ma ja ba - tako je
maje - kuvačiluk, žene kuvarice i posluga u svatovima
majica - džemper
maljati - mazati
maljav - dlakav, rutav
malko - vrlo malo
manila - gruba jutana špaga za vezanje slame
mantla - (njem.: die Reifenmantel) vanjska guma na kotaču
Manjgura - poplavne njive uz Savu nizvodno od mosta
marisati se - udarati se, tući se
marva - stoka
masat - komad željeza kojim se kreše kremen i pali trud
maslati - lagati
mastiljava oloka - olovka koja navlažena boji u ljubičasto
masur - mosur
maše - mašice; žarač
maške - ručno (sijati pšenicu npr.)
mašna - (njem. die Masche) kravata
mašne - pertle na cipelama
maštrafiti - 1. halapljivo jesti; 2. nekoga udarati
mator - motor; motorkotač
mauna - ništa od toga; nema pojma
maune - mahune
mećanje - podbadanje, uturivanje
mećati - stavljati
medjed - medvjed
meljac - ručica mlina za kavu
meljaja - meljava; kukuruz ili pšenica za mljevenje
meraja - (tur.) travnata površina između kuća i seoskog puta
mesara - svinjokolja
mesarski prsten - svinjski šupak (u šali se na mesarama obećavao djeci)
meter - metar
metlika - metlovina, metlina; biljka od koje se prave metle
metniti - metnuti; staviti
metniti na uzglavlje - parama ili zlatom darovati bebu
mica - igra zrnima graha po nacrtanoj šemi na klupi
mijeran - miran
mijeriti - miriti; pomirivati
miriti - mirisati
miruv - miris
misari - oni koji idu na ili sa mise
miso sveto - uzvik čuđenja: miso sveta
mijur - svinjski mjehur (napuhan služio kao lopta)
miur - v. mijur
mjeridba - odlazak na pomirenje u prijake kada mladoženja ukrade mladu
mjerovina - mirovina, penzija
mjeur - v. mijur
Mladjence - običaj šibanja djece “da bolje rastu"
mljeckati - mljackati; mljeskati
mlječika - vrsta sočne trave sa mliječnim sokom
modati - izmišljati; pronalaziti; otkrivati
modlice - (njem. das Modell) modle; šapice; 1. kalupi za kolače; 2. vrsta suhih kolača
moča - jelo od jaja
moče - uzrečica: zato što; jer je
močila - vodoravne motke kojim se pritiska lan kod kišeljenja
močjenice - snopovi lana pripremljeni za kišeljenje
mokrača - mokraća
monta - strop od montažnih elemenata
morgaš - vrsta duda krupnih sočnih plodova
moriti ljutina - imati žgaravicu
morkinja - dublek; jestiva bundava
motati - zavijati cigaretu
mraka - zajedljiv, natmuren, sam sebi mrzak čovjek
mrcina - drznik; bezobraznik; nečovjek
mrča - komadina; neotesan, nekulturan čovjek
mreža - torbica; ceker od najlonske mreže
mrka - krmača ili kezmica mrke dlake
mrmak - rovac
Mrtvo spomenuće - Dan mrtvih; Svi Sveti
mudo Marijanovo - uzrečica: sigurno ništa dobiti; ništa od toga
mur - (tur. muhur) žig; štembilj; pečat;
mušema - šareni plastični stolnjak
mušmulje - mušmule
muto - mutonja; mutavac; mutavko; nesposoban čovjek
N
nabaciti čini - začarati, ureći nekoga
nabaturiti - ovlaš obuti ili obući
nabirikati se - dotjerati se, lijepo se spremiti, obući
nabrajati - naricati za pokojnikom
nabrojati se - izgalamiti se; izreći puno primjedbi
naćve - drvena zdjela za tijesto
nadekeriti se - namjestiti se; nacaliti se
nadgužnjak - trtica kod peradi
nadići se - posiliti se bez osnova ili razloga
nadostati - moći stati na dno vode
nadražiti se - seksualno se uzbuditi; nadrškati se
nadrkati se - bezrazložno se naljutiti; naduvati se
nadupiti se - naguziti se
nadušak - 1. naizust, napamet; 2. u jednom dahu
na dvije vode - vrsta krova sa dvije strane i dumenima
nafaka - sudbina
nageti se - nagnuti se
nagozdariti se - namrštiti se; namrgoditi se
nagraisati - 1. uopće nadrljati; 2. učiniti nešto što može prouzročiti zlo; 2. nagaziti na mrve kruha ili ostatke hrane
naizust - napamet
najlon - silk za pecanje ribe
nakastilce - sa namjerom; sa točno utvrđenim ciljem
nakiseliti - namočiti
nakocati - unervoziti se (kao kokoš na jajima)
nakrkati se - prekomjerno se najesti
nalećke - dječji stil plivanja
nalokati se - napiti se
naložiti - nekoga lažima nagovoriti na nešto
namaljati se - namazati se; našminkati se
namazati se - našminkati se
namijeriti - 1. namiriti; 2. podmiriti, nahraniti stoku, žívinu i sl.
naoroziti se - uoroziti se, nakostriješiti se
napariti - napatovati; naštimati dobitak u igri
napariti oči - gledati gole žene
napeti se - 1. naljutiti se; 2. naduti stomak prejedavanjem (krave)
napeti se ko žaba puvača - biti ljut; biti čangrizav čovjek
naplašivati - nagoniti ribu na mrežu prilikom plavljenja
napoj - rijetko melo za svinje
na povatu - na dohvatu; na dohvat ruke
naprčiti se - poturiti se
naprošnjak - ječmenik na očnom kapku
napuckati - nagovoriti
na re - iz prvog pokušaja ubaciti kliker u rošu
naroljati se - prekomjerno se napiti
našnjurati se - najesti se
natačci - pletene vunene papuče
natikače - sandal-papuče
natkasla - (njem.: der Nachtkästchen) noćni stolić
natobati - previše namazati; nagomilati
natpičnjak - “Venerin brijeg”
natrockati se - neukusno, prekomjerno se našminkati
natrunjiti - natruniti; naprašiti; prosuti mrve
naunjiti se - 1. smračiti se pred oluju; 2. smrknuti se; zabrinuti se
navješćenje - navještenje; najava vjenčanja
nazor - na silu; naprečac
nažmureno - naborano
neboplavno - azurno-plavo
nedilja - nedjelja
nek - neka
nek-nek - uzrečica: neka-neka; nije to u redu; nema smisla
ne silazi ko dijete sa duda - neutoljiva seksuala požuda
neulovno - nepodnošljivo; nemirno; neukrotivo
niodničega - ni od čega
nite - pamučni “češalj” na tkalačkom stanu
nizarašta - ni za čega
nizua - niz
njekcija - injekcija
nobet - godišnji crkveni porez
noseća - trudnica; žena u drugom stanju
noša - noćna posuda, tuta
noška - igra nabacivanja oraha uz čakiju zabodenu u zemlju
nund - tamo
NJ
njaki - neki
njaves - navez; mjesto u štali gdje se veže marva
njeki - neki
njeki tanjeki - uzrečica: neki ljudi (meni poznati, ali neću da kažem koji)
njekoje - neko
njekuda - negdje, nekuda
nješto - nešto
njevica - njivica; ledina pored seoskog puta
O
obad - vsrta kukca, ujeda stoka pa se zaobada
obarine - kuvano meso, iznutrice i koža za krvavice
obaška - naposamke, odvojeno
obazjerati se - obazirati se
obilježje - simbolični dar (vezena maramica npr.) kojim se djevojka obećava momku
objesiti bubu - imati veliki stomak (obično muškarci)
objesiti kesu - ljenčariti; ništa ne raditi
oblatne (njem.: das Blatt - list) oblande; oblate; vrsta domaćeg vafl keksa
oblazak - 1. odlazak u posjetu rodilji; 2. ponude rodilji
oblizniti se - roditi blizance
oblokati se - prepiti se
obnoć momo, a po danu govno - noću se provoditi i lutati, a sutradan biti ni za čega
obojci - čarape od konoplje ili lana
obramenica - motka za nošenje jela u njivu ili opranih rubina iz parjenice
obrlatiti - zavesti; pridobiti nekoga za nešto
očale - naočale
očistiti svinje - uštrojiti; kastrirati
oda - hoda; hodalica za djecu
odabrati - odobravati
odavle - odavde
odati - hodati
odglavinjati - otići u nepoznatom pravcu
odjaziti - širom otvoriti
od male maloći - oduvijek; od postanka; od kada zna za sebe
odrincati - odspavati
oduvati - ispumpati vodu
odvaliti guzove - udebljati se
odžak - (tur.) dimnjak
ofijuniti se - onesvijestiti se
ofrlje - otprilike
ofrljoke - otprilike
oglavina - oglava; dio konjske orme
ogrecati - skinuti sjeme (sa lana npr.)
ogrizotak - ogrizak; ogrizina
ojs - naredba konjima za skretanje u lijevo
oklica - (njem. der Hoker) hoklica; kuhinjska stolica bez naslona
okolobjesiti se - 1. objesiti se nekome oko vrata; 2. srozati se
okopati grob - urediti grob
okopniti - prezreti i uvenuti
okrajak – komad kruha sa korom
olajavati - ogovarati
olba - (njem. Halber) stara mjera za tekućinu, staklena flaša
oloka - olovka
o miso - uzvik čuđenja
o miso sveto - uzvik čuđenja
ondle - odande
opa-do-re-iza - izvici za redoslijed u igri (klikera npr.)
opičiti - 1. udariti; 2. energično, beskompromisno krenuti
opjevati grob - svećenikova molitva na groblju za pokojnika
oplećak - ženska bluza bez rukava
opuriti se - opeći se
oranija - aranija; kazan za topljenje masti
orašnica - orahnjača; pita gibanica
orma - konjska oprema
ornalija - igla za kosu, ukosnica
osjek - odsjek
osnovati stan - pripremiti tkalači stan za tkanje
osovati - opsovati
ostal - (mađ.) stol
ostaviti da odane - ostaviti da ohladi i omekša (pecivo)
ostriga - vrsta korova
ošo - otišao
ošujati se - ošišati se “na nulu”
otalambasiti se - skrhati se; srozati se
otalem - odatle
otar - oltar
otarak - ručnik; ubrus; peškir
otesiliti - otresti, osloboditi se
otle - odatle
oto - to
otoič - od malo prije
otoboliti se - opustiti se; omlitaviti
otoič - od malo prije
otvorizati - često otvarati i zatvarati prozor ili vrata
ovarisati se - okoristiti se, izvući korist
ovle - odavde
ozbiljan ko dijete na tuti - neozbiljan čovjek
P
pačice - 1. komadi mesa od buta za sušenje; 2. listovi duvana složeni za rezanje
pačka - bačka; stabljika luka za uzgoj sjemena za lučić
pala - palija; drvena motka kojom se udara piriz
paljderaj - vodenica koja klasira brašno
paljetkovati - sakupljati ostatke
panda - pa onda
pantljika - vrpca, traka
pantole - pantalone
pantolice - pantalonice; kratke pantalone
papjer - papir
paprene bombone - mentol-bombone
parada - parosnici; osobe istog godišta
parcov - pacov
parjenica - drvena posuda za kiseljenje rublja
parlati - (ital. parlare) puno pričati
parok - paroh; svećenik
pasmić - mjera za količinu pređe (deset puta po tri čišanice)
pasti pod urok - biti začaran
patent - (njem. der Reisverschluß) rajsferšlus; patent-zatvarač
patoka - zadnja, vrlo loša rakija (puno metil-alkohola)
patrice - brojanice
patrljak - ostatak osakaćenog uda; ostatak nečeg slomljenog
patrljica - grančica na kojoj visi voćka
paturina - komaljika
pećica - peć od limenog bureta
pedalja - pedala (bicikla)
pedati - pecati; gristi mamac
peglanica - vrsta misne suknje
peka - meso bez masnoće
pekmasto - koje ima mesa (slanina npr.)
peksinav - prljav u duši, naravi; nečist
peljati - životariti; sastavljati kraj sa krajem
pendek - pendrek
pendekast - malen; zakržljao
pendžer - (tur.) prozor
penjav - sitničav
perač - krpa za pranje suđa
perce - pero za pisanje mastilom (ide uz štilce)
perda - (tur.) pregrada; zabrana
perlonka - košulja od perlona
petljati s nekim - obazrivo: kurvati se
pičkasta - seksipilna; izazovna
pičulj - čovječuljak; malen čovjek
pičuljak - čovječuljak; izrazito malena osoba
pičvajz - gužva; rusvaj; opći kaos
pijandura - pijanica; pijančura
pijat - tanjur
pijukati - srkati; glasno sisati
pinđiriš - sataraš
pinka - nadoknada za postavljanje keglića na kuglanama
pinkalo - penkalo; kemijska olovka
pirgav - pjegav
pirika - vrsta vrlo visoke trave
piriz - kratki komad drveta koji se udara palom
pirjan - jelo od dinstanog svinjskog mesa
pišaka - mokraća
pišća - drvena pišta; pištaljka od sirove vrbove grančice
pišćati - pištati
pišćaljka - pištaljka
pišoriti - u mlazu curiti
pišuljica - djevojčica; žensko dijete
pitati - šopati; nutkati
pizma - (grč.) inat; zloba
plaster – flaster
plašiti ribu – nagoniti ribu na mrežu
platon - zaprežna kola sa gumenim točkovima
platondžija - kirijaš
plaviti - loviti ribu mrežom ili bacnjem
plao - puno; mnogo
plavo - v. plao
plavuša - vrsta ženske košulje
plaz - dio pluga
plaziti - puzati
plej - (njem.: das Blech) 1. lim za pečenje; 2. limena traka za opšivanje sanduka
pljećak - plićak
pljendžija - plijendžija; poreznik
pljunka - 1. pljuvačka; 2. sitan novac
pljušćati - pljuštati
pljuzge - pljuske po tijelu (krzamak)
pocalica - ženska kapa; pokrivalo za glavu udatih žena
pocelica - v. pocalica
pocokati - popiti; pocugati
počimati - počinjati, otpočeti
podašišati - podšišati
podilaziti žmarci - ježiti se
podložnici - dio tkalačkog stana (veže se za nite)
podmijeriti - podmiriti
podmijeriti se - 1. podmiriti se; obaviti kupovinu; 2. počastiti se; najesti se
podupeti - poduprijeti; dati potporu
podvaditi gnijezdo - pokupiti iz gnijezda ptičja jaja
pođani - mladina familija koja dolazi u svatove
pofajn - podosta
pogačni prašak - soda-bikarbona
poguzija - džabaroš, guzičar
poinaditi se - poinatiti se, posvađati se
pojata - staja; štala
pokajno - na način kojim se žali (crnina npr.)
pokarati - kazniti
poklepati - otkovati motiku ili sjekiru
pokljukuša - kljukuša; vrsta pečenog tijesta
pola - jednak broj sličica sa licem i naličjem u igri “igrača”
pôla - drvena okrugla posuda za brašno, kukuruz
polka - 1. vrsta igre bacanja novčića u zrak; 2. jednak broj “tura” i “azija” u igri bliške
polopura - čovjek premazan svim mastima; svemu sklon
položaj - dijete - gost na Badnjak
položiti - nahraniti stoku
poljevati - popiti piće; počastiti se pri nabavci nove stvari
pomameniti - pobjesniti
pometi se - smesti se, zbuniti se
pomiješana usta i gujica - izraz za otpadna čovjeka
pomjeriti - pomiriti
pomračina - pomrčina
ponediljak - ponedjeljak
ponjava - pređni pokrivač
poraditi - pospremiti (sobu, kuću, dvorište)
porket - (njem.) porhet; vrsta pamučne tkanine
porketuša - vrsta svenosne suknje
posprdečke - posprdno; podrugljivo
posvećenje - hrana koja se sveti za Uskrs
poškorano - naborano; izgužvano
poškorati se - naborati se; ostariti
potavniti - potamniti
potkić - ukrasne rese na suknji, rubini li na ručnim radovima
potkriža - vrsta jela od zapečenog bajatog kruha
potlja – poslije; nakon
potlje – v. potlja
potplaviti - loviti ribu pod baerom ili u žilama
potpuckati - podgovoriti
poušivati - sve nadmašiti; nadigrati; pobjediti
poutka - potka; poprečne niti pri tkanju
podvezača - krpa za nošenje tepsije i jela u njivu
povezača - v. podvezača
povjesma - obrađen i za prednju pripremljen lan
povođani - v. pođani
povoj - platnena traka za povijanje beba
povući pantljiku - omjeriti; razgraničiti se; ucrtatii među
pracjep - drvena naprava za guljenje, cijepanje šibe
pracjepak - procjepak; najranije šumsko cvijeće
praćak - drveni bat za pranje rublja
prakatur - član laičkog crkvenog savjeta župe
prakljača - veliki praćak
pranđica - mala udica za sitnu ribu
Prasilište - farma svinja na Zasjeki u Novom Selu
prašak - 1. pilula; tableta; 2. deterdžent za pranje rublja
praviti se - neutemeljeno se dičiti; posiliti se
prdo - veliki motorkotač
prcati - 1. nekoga zezati; 2. seksualno općiti
predamnom - ispred mene
pređnica - vrsta ženske košulje
pregač - pregača; kecelja
preguliti zeca - probaciti noge kroz ruke držeći se za troku drveta
prela - preslica
preliti - dugo biti budan
prepreliti - ne spavati cijelu noć
presaugati - ne moći više piti
presisati - previše se napiti
presličak - štap od preslice
preterezniti - prevagnutu
prezati se - brecati se; trzati se iz sna
pricvrljiti - pripaliti cigaretu
pricvrljiti se - priljubiti se, priviti se uz nekoga
pričestilo - pričestalo, hostija
pričešćenje - hostija
prid - pred
pride - dati prednost (bonus) u igri
pridika - propovijed
priglavci - vunene čarape
prigrćati - pregrtati; zagrtati (kuće krompira npr.)
prigristi – pregristi
Priječani – 1. Slavonci; 2. mještani sela na području odžačke općine
Prijeko - Slavonija
prijelaz - prilaz; drveni prijelaz preko ograde
prijenos - prinos; prilog u naturi za svadbu, čatmu
priješt - prišt
prijetka - pritka; motka za prikaljanje povrća
prijošnji - prijašnji, raniji
prijušak - uzrečica: ne može to tako
prikazati - javno darivati (na svadbi npr.)
priklane - preklane; pretprošle godine
priko - preko
prikobaciti - prekobaciti, prebaciti
prikoliti - uz motku privezati povrće
prikoviše - prekoviše; suviše
prikosutra - prekosutra
primenčiti se - 1. nadjevati preimenke (nadimke); 2. oslovljavati po nadimku
primenka - nadimak
primiti njekciju - 1. dobiti injekciju; 2. dati nekome injekciju
priod - zalazak sunca
pripetljati - pokrpati čarape; džemper
pripostavljati - pretpostavljati
pripoznati - darovati u svatovima mladu
prisvlaka - presvlaka
pristaviti - nastaviti jelo da se kuva
prišiti rubinu - darovati košulju (mlada u svatovima npr.)
pritvarati se - pretvarati se; glumiti
priušak - v. prijušak
privariti zoru - ustati prije zore
privrate - prevrate; pecivo od tijesta slično palačinkama
prkati - izazivati
profidur - špico; prekomjerno radoznala osoba
profijuriti - brzo proći; protrčati
profuknjača - kurva; nemoralna žena
prokisnuti - uskisnuti; pokvariti se jelo
prokljuviti - shvatiti bit; nekoga “pročitati”
prolitati - dobiti proliv
prolupati - početi pričati gluposti; poluditi
propasti - tjelesno oslabiti; smršati; iscrpsti
propeće - raspeće; križ
propua - propuha
propuva - v. propua
prošarica - slanina prošarana mesom
protabiriti - nešto shvatiti; razumjeti; pročitati
prova - proja
prst - mjera za količinu (tečnosti u flaši npr.)
prstendžije - igrači prstena
prstenovati se - zaručiti se; vjeriti
prteno - 1. zemljano (put npr.); 2. pređno (prtene čorape npr.)
prtljati se - petljati se
prvopraska - krmača koja se prvi puta prasi
pucati žito - praviti kokice
pucavice - kokice
pucnjara - testera sa dvije ručke
pujć - dozivanje (vabljenje) svinja
pula - dugme; gumb
puljagavac - punoglavac; puljavac
puljati - ispuljavati, izgrabljivati (vodu iz čamca npr.)
puljavac - v. puljagavac
puljkati – v. puljati
pustiti buvu - dati u opticaj lažnu vijest
pustiti žilac – uhvaćenu pčelu ili osu natjerati da ubode u taban na peti
pušćati - puštati
pušćati golubove - prdnuti
puše - šmrče; ima hunjavicu
pušiti se - ljutiti se bez razloga i efekta
puter - vrsta graha
putravci - opanci od štavljene kože
puvača - puhača; vrsta žabe
puzder - pozder; prašina od češljanja lana
R
rabatija - stara stvar
radijon - radio-aparat
radion - s. radijon
radion s pločama - radio-gramofon
rado - pauk
rakite - iva; vrsta vrbe
Rakite - mjesto na Žandragu obraslo rakitama
raklja - šerpa
rana - hrana
raniti i duvaniti - nekoga uzdržavati
ranjenik - svinjče za uhranjivanje
rasadnjak - rasadište
rascopati - rasjeći
raskecito - razvaljeno; odvojeno (rana npr.)
raskobeljiti - razdreljiti
Raskršće - livada i križanje puteva između dva Hasića
raskrvačiti - raskrvariti
rasperđetiti - sve sa ciljem razbacati
rasplet - vrsta ručnog rada sa izvlačenjem i odsjecanjem niti iz platna
raspravljati - obrađivati zaklanu svinju ili drob
rastavljati lan - grebenati lan
Rastik - dio Lugova; potes zemljišta južno od Jelasa
rašak - drveni ram za motanje pređe
ravno - vrsta narodnog kola uz šargiju
razdiljak - razdjeljak
razdreljiti se - 1. jako otvoriti usta; 2.raskopčati košulju
razdrndano - rasklimano, pokvareno
razvaliti guzove - zasjesti; biti lijen; ništa ne raditi
razvijotka - atleta; tjelesno dobro građen muškarac
reklja - ženska jakna od sitno ufaltanog i prošivenog platna
rena - rerna; pećnica
revati - glasno plakati
ribača - ribaljka; naprava za ribanje kupusa
ridati - jecajući glasno plakati
rigati - povraćati
rke - hrke, drla
rodica - rudica; vuneno ili sintetičko predivo
rodičanka - velika marama od rodice za ogrtanje leđa
rogati - Boga ti
rogoz - rogozina; vrsta barske trave dugih plosnatih listova
rogulje - drvena alatka za skupljanje i plašćenje sijena
roljan - veliki, krupan, dobro razvijen muškarac
roljka - velika, debela žena
rondati - larmajući prigovarati, zvocati
rora - (njem. der Rohr) betonska cijev za ćuprije
roša - 1. rupa u tlu za igru klikera; 2. ženski polni organ
rovanj - rovina; mjesto na kome se kopa šljunak ili pijesak
rozanica - vrsta ženske košulje
rozikavo - roze
rožač - šešalj od rožine
rubina - 1. duga ženska pređna haljina; 2. muška ili ženska košulja
ručica - rukohvat istucanog lana
ručičanje - izvlačenje ručica, izvlačenje vlakna iz ručica lana
ruda - ovca mrkog runa
rudica - s. rodica
rukavi - pređna košulja širokih rukava
rukavići - ženska košulja kratkih rukava
rute - stidne dlake
ruvo - v. ruho
ruo - v. ruvo
ružara - ružnjača; vrsta pite
Rvat - Hrvat
S
saće - sad će
sadžak - (tur.) postolje za oraniju
safun - sapun
sageti se - sagnuti se
sakreske - vrsta bundave za pitu
salauka - (tur.) nevrijeme; oluja; nepogoda
saljevati stravine - otjerati strah gatanjem sa vrelog voska na vodi
santrač - drvena ograda na bunaru
sarana - sahrana
satljik - (njem.) mjera za tečnost; četvrtina litra
savt - (njem. der Saft) sok pri pečenju ili dinstanju
savulja - vrsta zemlje pjeskulje
Savulje - potes zemljišta uz Savu
selište - mjesto gdje je nakada bilo (staro) naselje
sepet - (tur.) pletena košara sa ručkom
serviz - staklena zdjela sa stalkom za tortu
setka - mreža za lov ribe
sijelo - prenoćište kokošaka na drvetu
sijerak - vrsta trave
sikera - sjekira
sikirati se - sekirati se; brinuti se
Siljevac - potes zemljišta između Hasića i Crkvine
sirenje - kiselo mlijeko
siritka - sirutka
sisnjaci - grudnjaci; lajbići
sita - barska trava šupljih vretenastih listova
sjajni papjer - papir u boji; kolaž papir
sječke - 1. postrance; 2. način udaranja sličicama u igri “igrača”; 3. dječji stil plivanja
sjedalo - postolje od granja na vodi za pecanje
sjemenjača - lubenica, bundeva ili sakreska za sjeme
sjeročad - siročad
sjeroma - siromah; jadan
sjerotinja - sirotinja
skaline - stepenice
skenža - niska klupa; klupica
skinđir - skinđo; probisvijet; lutalica
skliza - kliza, poledica
sklopica - narukvica
skobiti - sresti
skreniti - “skrenuti”; poludjeti
skut - obrađen komad slanine za sušenje
slatkoran - slatkohran; dobrog apetita
slatkovina - lozana trava
slijepo oko - sljepoočnica
slikar - fotograf
slinja božija - nevinašce; beba
slizati se - bezrazložno, prekomjerno se sprijateljiti
smandrljati - otaljati; nešto preko volje uraditi
smandrljati se - spasti; svaliti se sa nečega
smjeran - smiren; skrušen; bezazlen
smjevo - smjeo
smok - mliječni proizvodi
smucati se - potucati se; lutati; tumarati
snovača - motke sa klinovima, prečkama i krštenicama za snovanje pređe
sobet - blagoslov, proslava, veselje
socijalni zubi - vještački zubi
sofra - postavljen stol za objed
sojisati se - vršiti pritisak na nekoga
sokak - (tur.) sporedni, seoski put
sola - vrsta padavine; slana
solentar - solenar
sparati - uparivati; sparivati kape u prstenu
spjerine - voda od pranja suđa sa ostacima hrane
spra - spram; nasuprot; preko puta
spremiti torbu - spremiti užinu za radnika
spušćati - spuštati
spuž - puž
Srbovi - Srbi
srča - (tur.) razbijeno staklo
stakor - štakor
stan - tkalački stan; razboj; naprava za tkanje
staor - štakor
starka - stražnjica; dupe; guzica
starosvat - stari svat, uglednik u svatovima
staviti se - usresrediti se; skoncentrirati se
stinuti - stegnuti; zgusnuti (mast, vosak i sl.)
stoćke - stojećke
stoja - stotinarka, novčanica od stotinu dinara
stolac - tronožac
strane ti - poštapalica: stvarno; odista
stravine - strahote
streva - streha
stupa - drvena naprava za tucanje lana
stupka - stupa; tucalica za lan
subaša - (tur.) begov povjerenik; poreznik
sud - posuda
sudbeno vjenčanje - svjetovno vjenčanje kod matičara
suđice - posuđe-igračke
sukati - motati pređu na “cijeve”
svage - svagdje
svedno - svejedno
svenosno - svakidašnje; za svaki dan
Sveti Andrija - zavezanija - nastupa Korizma, nema veselja
Sveti Rok - u Prud jok - blagoslov u Prudu
svezač - ukrasna platnena traka za pocelicu
svilene bombone - sjajne, šarene, punjene bombone
svira - sviraljka; svirala od vrbove kore
svitnjak - učkur
svjećica - 1. svitac, svjetlac; 2. izmišljena pojava sa nadnaravnim svojstvima
svjetlica - munja
svjetovati - savjetovati
svraka - naprava za zatezanje prednjeg vratila tkalačkog stana
Š
ša - šah
šalić - šal
šalunzi - (njem. die Schale - ljuska, kora) drvene oplate za betoniranje
šanjati - šepati
šaporenje - 1. šaputanje ; 2. ogovaranje
šarage - (njem.) zadnja stranica drvenih kola
šaralica – četkica za šaranje uskršnjih jaja
šarena laga - šarena laža
šargo - nož šarene drške sa koricama
šarka - šarnir na prozoru ili vratima
Šaševica - šuma između Škarića i Šamca
ščenuti - zdrobiti
šćipiti - 1. stisnuti; 2. imati hrabrosti za nešto
šćipiti guzicu - biti škrt
šebesa - vrsta napitak (vještačka limunada)
šećerac - 1. vrsta graška; 2. vrsta kukuruza za kuvanje
šega - (tur.) šala
šenica - pšenica
šeper - ograda od drvenog pruća
šijuk - sitna barska riba vretenasta tijela
šiljoguz - umišljena osoba koja je uvijek u centru pažnje
šimike - vrlo špicaste cipele
šina - 1. metalni opov točka drvenih kola; 2. komad pružne šine za otkivanje alatki
širit - (tur.) kupovna čipka
šiz-pantalone - trapez pantalone
škatulja - škatula; kutija cigareta
škipati - namigivati
škloja - čakija s drvenom ručkom, vrsta noža na preklapanje
šklopocija - (teh.) rabatija; stara istrošena stvar
školac - 1. školovana, obrazovana osoba; 2. školarac; đak
Školište - livada kod škole i čitaone
škriljka - 1. režanj (jabuke, lubenice); 2. oblutak; plosnati kamen
škrljak - prednji dio kape, kačketa
škrljetak - 1. komadić kocke šećera; 2. komadić zuba
škubiti - boliti zub
šlajbok - (njem.) lisnica; novčanik; novčarka
šlajer - veo; pokrivalo za glavu mlade
šlajmati - (njem.: der Schleim - sluz) čistiti svinjska crijeva za djevenje kobasica
šlauf - (njem.: der Schlauh) 1. dihtung u pumpi za vodu; 2. unutrašnja guma na točkovima
šlicuge - (njem.: der Schlitten) klizaljke
šlinganje - (njem: schlingen - obavijati) vrsta ručnog rada na šivaćoj mašini
šlingati - 1. driblati u nogometu; 2. nadigrati, nadvisiti, pobijediti; 3. praviti šlingu na šivaćoj mašini
šljiva - modrica na oku
šljivoš - pečene šljive sa šećerom
šljizgo - 1. balonja; 2. šeprtlja
šljokanica - vrsta ženske košulje
šmagati se - željeti nešto; žudjeti
šmugati se - (njem.: schmugeln - krijumčariti) šunjati se; zavirivati
šnjita - (njem.: der Schnitt) šnita; kriška; komad kruha
šnjura - (njem.) šnura
šoder - (njem.) šljunak
šopa - (njem.: der Schopf - ćuba) obliji, tubaviji kraj jajeta
špice - prženo bundevino sjeme
špico - (njem.) špiclov; profidur
špicoke - (njem.: spitz - šiljast; oštar) šutnuti (loptu) vrhom stopala
špic-plej - lim za ojačavanje đonova cipela
špigla - (njem.: der Spiegel) ogledalo (džepno)
štagaje - a koliko je puno
štemajz - (njem.: der Stemmeisen) dlijeto
štender - (njem.: der Ständer) cijev-nosač električnih provodnika na krovu kuće
štilce - (njem.: der Stiel) štilo; držalo za perce
štokrla - hoklica, kuhinjska stolica
štranjga - (njem.: der Strang) štranga; debelo uže
štreka - (njem.: streken - oboriti) kvaka na vratima
štrepiti - štrepati; drhtati; strahovati
štukarka - udica za lov štuka
šubonjiti - (njem.: der Schub - udarac, guranje) lupati u šuplji predmet (lubenica npr.)
šuferice - (njem.: die Schue - cipele) marame za umatanje nogu, nadomjestak za čarape
šujav - ošišan (neravno) do glave
šujavka - ošišana ovca
šuma-še - skrenuo s pameti; poludio
Šupljenovac - Novo Selo
šušanj - suva hrastova grana s lišćem za položaje
šuška - omotač klipa kukuruza
šuškavac - perlonski kišni mantil
šušnjar - vrsta hrasta (pogodan šušnjeve)
šuvake - ljevake; lijevom rukom ili nogom
T
tabiriti - istraživati; razumijevati; čitati
tablja - tabla
tabljica - tabla na koju mlada u svatovima skuplja darove (novac)
tal - (njem.: der Tal) dio; učešće u nečemu
tankerica - postavljeni mantil sa kapuljačom sivomaslinaste boje
tarzanka - vrsta muške frizure
tavica - tava
teka - sveska; bilježnica
teke - malo; malkice
tela - (dem.) žensko tele
teljuga - dio volovskog jarma
tene - patike od sivog platna
tepalja - daska sa gustim klinovima za obradu lana
tepanice - osnove za ponjave
tergalka - faltana, peglana, “građanska” suknja
terluci - ukrašeni priglavci
ter-papjer – katranizirani izolacioni materijal
testa - cesta
testerisati - hrčući spavati
testica - cestica
Testica - put od Jelasa prema Rastiku
tevsija - tepsija
tiba - (dem.) trbuščić
tikvić - 1. sušena tikva za čuvanje zrnastog povrća; 2. pribor za lov štuka ispod leda; 3. pomagalo za učenje plivanja (tikvići začepljeni komaljikom i međusobno svezani špagom)
tipati se - grudvati se (snijegom)
tjemenjača - kora na glavi novorođenčadi, vrsta kožne bolesti
tjerati šegu - šaliti se
tjeti - htjeti
tkalo - tkanje
tkunja - dunja
točak - bicikl (s ramom - muški; bez rame - ženski)
toič - malo prije
topova - dječja igra sa blatom
toravo - prljavo; otpadno
torba - kratka vreća sa ili bez uprtača
tore - “krpice” prljavštine sa tijela
torgulja - vrsta poludivlje šljive crnice opora okusa
tota - vrsta peradi
toz - (tur.) soc; sac od kave
tragače - (njem.: tragen - nositi) drvena građevinska nosila bez točkova
traljica - vrsta dječje igre traljicama (krpicama)
traljice - krpice-dječje igračke
Travnjačište - dio Zasjeke
travnjak - živikom i legama ograđen pašnjak za ispašu stoke bez čobana
travuljat - povaliti ženu (na travu)
trblav - trbušast; velikog stomaka (obično muškarac)
trećorednica - red žena vjernica osobitih zasluga
trenica - (njem.: trennen - razdvajati) rendisaljka
trešnjo - vrsta graha
trgači - berači kukuruza
trganje - branje kukuruza
trijem - natkriveni ulaz u kuću
trim - v. trijem
trlica - drvena naprava za tranje istucanog lana
trnjine - trnine; plod trna vrlo oporog okusa
troja - svinjska mast sa dna kante sa sitnim čvarcima
troka - velika grana
troncati - poluglasno negodovati
tubavo - tupo, neoštro
trulja - 1. ponjava od starih krpa; 2. krpa za brisanje
truljež - trulež
Trumanova jaja - UNR-ina jaja u prahu
trvilje - 1. lan za trvenje; 2. prelo na kojem se tare lan
tucalica - stupa; stupka; drvena naprava za tucanje lana
tucati se - 1. međusobno razbijati uskršnja jaja; 2. polno općiti
tučak - šareno uskršnje jaje
tući - đulati kape, dizati kape u prstenu
tumno - potmulo (grmjeti; boljeti)
tura - (tur.) avers (glava) kovanog novca
Turak - Turčin; Musliman
Turci - Muslimani
tuzge - prljavština
tvrdi post - strogi post; post na kruvu i vodi
U
ubriditi - malo popiti; popiti “koju čašicu”
udavke - ispraćaj djevojke pred udaju
Učajak - potes zemljišta uz Savu nizvodno od Tursinovca
uče - uoči
uči - uoči
udarati dumine - obmanjivati, lagati
udlo - udilo; udlište; drveni štap za pecanje
udžera - (tur.) pomoćna zgrada od drvenih dasaka
ufatiti - uhvatiti
uferčiti - potrefiti; nešto pogoditi
ugacati - ugaziti u vodu, blato
ugur - ugursuz; onaj koji donosi nesreću
ujati se - 1. nepodnošljiv, silan; 2. jaje koje se ne da tucanjem razbiti
umrlo - umrće; smrtni slučaj
Undragovica - naziv odvodnog kanala kroz Hasić
unter - (njem.: das Unterrock - podsuknja) unterok; pređna podsuknja
uoroziti se - nakostriješiti se; naljutiti se
upeko zvjezdan - upeklo sunce; podnevna žega
upeti - uperiti
upeti se - ići visoko podignute glave; posiliti se
upušćati - upustiti, djecu npr. da rade što hoće
Urica - ledina između Rastika i Jelasa
Urija - dio Gornjeg Hasića prema Kruškovom Polju
Urijaši - mještani Urije (Gornji Hasić)
useknuti se - ušmrcati ili istresti bale iz nosa
uskinuti - otkinuti, ubrati (bostan npr.)
usijerčiti se - 1. provreti, usirčiti se, usiriti se mlijeko; 2. zgrušati se krv
ušćaviti se - usmrditi se: oznojiti se
ušiti - nadmašiti
ušnjaci - naušnice; minđuše
uštijerakati - uštirkati
u talu - zajednički; skupa
utrapiti - 1. nekome nešto podvaliti; 2. u trap uspremiti (krompir npr.)
utres - sve ture ili sve azije (u igri bliške)
utrunjiti se - strani predmet u oku
uturiti - nekome perfidno podvaliti
uvaliti kajlu - (njem. der Keil - klin) nekome podvaliti
uvesti svijetlo - instalirati električnu struju u kuću
uvjeniti - 1. nanizati, uvezati dukate u ogrlicu; 2. napraviti vijenac luka
uvratine - vratine; uvratnjak
uvući žicu - uvući žicu svinjama u njušku da ne riju
uza zid - vrsta bliške
uzovnici - uzvanici
uzrnčana mast - mast zrnate koagulacije
uz šibu - vrsta bliške
uzvišćati - uzvištati; provreti; uskipjeti (kom, tijesto, kiselina)
V
vabiti - dozivati životinje
vakat - (tur.) vrijeme je
valov - korito za svinje
vangla - (njem. ) vandla; ovalna, metalna zdjela za tijesto
varalica - 1. vrsta narodnog kola uz šargiju; 2. vještačka ribica; kašika na blinkeru
varica - kuvani kukuruz
vašer - vašar
ventilj - ventil
veremiti - jadovati; teško živjeti; čeznuti
vez - brijestova lika za vezanje lana i konoplje za kišeljenje
vezara - vrsta ženske košulje
vijača - vijara; naprava na ručni pogon za vijanje graha, pšenice
vijenac ribe - sitna riba nanizana na vrbov prut
vijer - vir
vikati darove - pokazivati poklone na svadbi (čajo)
viksa - krema za cipele
vilina kosica - vrsta ukrasa za božićnu jelku
vilin konjic - vodeni konjic
vinđaka - (njem. Windjacke); vindjaka, kratka jakna
vlačiti se - 1. hodati po sumnjivim mjestima; 2. kurvati se
vlas - dio lana pri rastavljanju; služi za potku
vjenčić - kuglager (bicikl)
vještura - vještica
vodek - ovdje, tu
vodičari - parokova pratnja
vodijer - kutija za belegiju
volujak - 1. količina sijena koja stane na volovska kola; 2. plast, stog sijena
volje - voljka; guša; podvoljak
vratine - uvratine na njivi
vražja koža - naziv za izvrnutu kožu; nabuk-koža
vrpati - 1. pipati, tražiti; 2. nestručno popravljati
vršak - špicasti kraj jajeta
vrška - košara od pruća
vrtlak - vrt; bašta
vrtlačić - mali vrtlak (cvijeće)
vucarati se - 1. kurvati se; 2. hodati po sumnjivim mjestima; skitati se
vucati se - 1. kurvati se; 2. vucarati se
vude - ovdje, tu
vulača - vrsta ženske košulje
Z
zabegenisati - (tur.) odabrati; zabilježiti
zabilježiti - darovati i bezecovati kumstvo
zabrazditi - 1. nadrljati svojom krivnjom; 2. tvrdogavo što činiti
zacopariti se - zacopati se; zaljubiti se
zadruga - seoska prodavnica mješovite robe
zađeriti - zadesiti; naći se slučajno
zafijariti - daleko baciti
zafrkavati - zezati; šaliti se na nečiji račun
zafrljačiti - daleko i nekontrolirano baciti
zagasito - tamno
zagondžija – švaler, kurvar
zajebant - šegadžija; šaljivac
zakoceniti se - izgubiti dah; zagrcnuti se
zakoljebati - 1. previše započeti; 2. neostvarivo
zakrkati - zabiti
zaliti pumpu - usuti vodu da bi pumpa proradila
zamantati se - zanesvijestiti se
zanositi muda - ići nekome niz dlaku; biti poltron
zaod - zahod, nužnik
zaokonce - svezati u mrtvi čvor
zaorati - tvrdoglavo braniti stav, mišljenje
zapljunčiti - zapljuvati
zapljuvači - vrsta dječje igre
zapomagajisati - zapomagati; zvati u pomoć
zapreg - kecelja
zaprg - zafrg; zaprška
zaprimenčiti se - nekoga osloviti po nadimku
zaprndecati se - nespretno potrčati
zapuvati se - zadihati se
zarasti - biti nepodšišan, neobrijan
zarozati - ispraviti, popraviti kragnu
zasjeći - tvrdoglavo odbijati
Zasjeka - potes zemljišta istočno od Nedića
zastrug - zagorjelo dno šerpe, lonca, tave
zatušiti - pritušiti; poklopiti pecivo da omekša
zaujati se - uzeti zalet; zatrčati se; ubrzati
zauvar - (tur.) zauhar; dobro došlo; biće korisno
zažgati - upaliti; zapaliti
zažmijeriti - zažmiriti
zec - dio svinjskog mesa sa kostima
zečije - “stil” dječjeg plivanja
zelderija - zerdelija
zera - vrlo malo
zglavak - zglob
zgutiti se - zastati u grlu; progutati knedlu
zidana peć - peć od nepečene cigle i blata
zijan - (tur.) zijana; šteta; kvar
zijev - prorez za čunak na tkalačkom stanu
zimzelen - vrsta cvijeća
zinit - zinuti
zjalati - 1. vikati; derati se; 2. besciljno lutati; 3. biti dosadno
zlatar - vrsta karasa
zolufi - zulufi
zrnjeta - đerdani
zuba - zubača; poljoprivredna alatka za sitnjenje zemlje
zuke - igra skrivenog udaranja u dlan iza leđa
zveka - 1. sitan metalni novac; 2. zvečka
zvjerlati - zvjerati; prestrašeno se osvrtati
zvrndati - 1. puno i neprestano pričati; 2. besciljno lutati
Ž
žalovito - žalosno
žara - kopriva
Žendrag - Žandrag; Žandrak
Žendraguša - zemljište u Tišini kod Jelečevića
žica -1. mutilica; spiralna mješalica za tijesto; 2. kraj konca na odjeći
žico - žicar; parazit; gotovan
žiga - 1. žar; žeravica; 2. uzvik upozorenja za opasnost od vrućeg predmeta
žigicanje - izazovnije, slobodnije ponašanje (cure npr.)
žijer - žir
žilac - žalac
žiška - žiga, žeravica
žito - kukuruz
živac - prgava, nervozna osoba
živi - pravi (-vrag; -kijamet)
živika - živica
živinče - kokoš
živi piš - 1. urnebes; 2. onaj koji pravi urnebes
živoka - vodoravna, noseća letva na ogradi
živopisac - slikar
žljipe – žlipe, žile u mesu
žmarci - trnci
žmariti - pušiti cigarete jednu za drugom
žmijeriti - žmiriti
žmirka - žmira; žmura; žmurka; vrsta dječje igre
žnjurci - žmurci
žnjut - koljenica
žućica - iglica; pribadača
žućka - duga ukrasna igla sa kuglom i srebrnim novčićima za pocelicu
žujara - velika, gruba jutana vreća
žutanjce - žumanjak; žumanjce
žvaliti se - ljubiti se
žvalje - 1. žvale; 2. željezna šipka od konjske oglavine
Perica Mišić
perica@misic.ch
Donji Hasić/München, 1988-2008. godine
| Prilog za "Rjecnik hrvatskog jezika Bosanske Posavine" mozete imati i kao PDF-dokument: misicposavskirjecnik.pdf [263 KB] |