USTAVNIM PROMJENAMA ZAHVATITI POSAVINU
Piše: Pejo Gašparević
ŠTO ZNAČI ODLUKA BARACKA OBAME DA ZA POTENCIJALNOG AMERIČKOG DOPREDSJEDNIKA PREDLOŽI JOSEPHA BIDENA?
Što se stvarno može očekivati od predstojećih ustavnih promjena u BiH?
Trenutačno je nemoguće pronaći krupnije političko pitanje od ovog. Izvjesno je da novi ciklus rasprava o ustavnim promjenama uslijediti nakon lokalnih izbora u listopadu ove godine. To je jedino oko čega su se složili predsjednici šest vodećih stranaka na najnovijem susretu sa Visokim predstvnikom međunarodne zajednice Miroslavom Lajčakom. Šestorka nije postigla suglasje o sadržaju ustavnih promjena, niti o načinu na koji treba raditi da bi se one dogodile. Trebalo je biti prenaivnim, kao što je to bio slučaj s dijelom osobito sarajevskih medija, pa očekivati drukčiji ishod roditeljskog sastanka Lajčaka sa šestoricom stranačkih čelnika. Sadašnji Ustav BiH je dio međunarodnog dokumenta - Daytonskog sporazuma, pa su stvarne (a ne frizirane) izmjene tog Ustava nemoguće bez angažmana međunarodne zajednice predvođene Sjedinjenim Američkim Državama.
Kad se ustavne reforme sagledavaju u takvom kontekstu, onda se može reći da je iz SAD-a zasvjetlucao tračak nade nakon što je demokratski predsjednički kandidat Barack Obama objavio kako će, pobjedi li na izborima, novi doprtedsjednik vodeće svjetske sile biti senator Joseph Biden. Ovaj iskusni senator je za vrijeme Clintonove vladavine bio iznimno angažiran u rješavanju krize na Balkanu, odnosno zaudstavljanju rata. To ga preporučava kao vrsnog poznavatelja meteža u jugoistočnom dijelu Europe, pa se imaju razloga očekivati njegove diplomatsko-političke akcije na Balkanu u kapacitetu američkog dopredsjednika, naravno tek u slučaju eventualne Obamine pobjede. Optimistički govoreći, eventualnim Bidenovim sjedanjem u dopredsjedničku fotelju mogle bi porasti šanse za ambcioznije američko uključivanje u ustavne promjene u BiH.
Takva mogućnost od goleme je važnosti, i za nju treba već sada početi, sportski rečeno, bazične pripreme. Eventualno pojačano američko angažiranje na ustavnim promjenama u BiH hrvatski pregovarači neće imati pravo dočekati nespremno i smušeno.
Otvoreno rečeno, čini se nezaobilaznim obaviti ispravnu selekciju budućih hrvatskih pregovarača o ustavnim promjenama koji bi bili kompetentni uzimati u obzir cjelinu poteškoća Hrvata u BiH. Time se hoće kazati kako se hrvatski pregovarači imaju smatrati bezuvjetno pozvani na nepopustljivo zauzimanje za ispravljanje nepravde nanesene Posavini koja je Daytonskim sporazumom podjeljena između Federacije i RS-a.
Za hrvatski narod u BiH nema golemije potrebe od poništavanja takve podjele i ponovnog dovođenja Posavine u jednu cjelinu. Rastužuje činjenica da u prethodnim diskusijama o ustavnim promjenama, čiji prijedlog je odbačen u Parlamentu BiH u travnju 2006., nitko od tadašnjih hrvatskih pregovarača nije spominjao Posavinu. Takvoj političkoj nonšalanciji ubuduće, bez pardona, treba dodjeljivati crveni karton Žele li se stvoriti učinkovite predispozicije za ustavno poboljšanje pozicije Hrvata u BiH, onda "hercegovci" trebaju napustiti svoje sužene, a "bosanci" svoje neambiciozne političke oklope.
Ustavne intervencije bez zahvata u rascjepljenu Posavinu bile bi ispražnjene od smisla.
Pejo Gašparević
pgas@hina.net
| Pročitajte: |
