RAT U GRUZIJI OPTERECUJE USTAVNE PROMJENE U BiH
KAKVE SU MOGUĆE POSLJEDICE ORUŽANOG SUKOBA U GRUZIJI?
Piše: Pejo Gašparević
Hoće li rat u Gruziji utjecati na zbivanja u Jugoistočnoj Europi, posebice na ustavne promjene u BiH? To pitanje zaslužuje da ga se postavi na najozbiljniji način. Rat u Gruziji buknuo je samo nekoliko mjeseci nakon što je proglašena neovisnost Kosova. Rusija se protivila neovisnoti Kosova prijeteći da će po istom modelu uslijediti nastojanja dvaju većinskih ruskih pokrajina u Gruziji - Južne Osetije i Abhazije za otcjepljenjem od Gruzije i pripajanjem Rusiji.
Čelnici Republike Srpske su se također energično protivili neovisnosti Kosova upozoravajući da će i taj entitet (RS) po ugledu na Kosovo tražiti samostalnost što bi u konačnici vodilo eventualnom ujedinjenju sa Srbijom. Izbijanjem rata u Gruziji stvara se novi ambijent koji će opterećivati napore za ustavnim preoblikovanjem Bosne i Harcegovine, jer je posve izvjesno da će politički vođe Republike Srpske, uz potporu službenog Beograda i Moskve, dodatno zaoštriti "nedodirljivost" tog entiteta. Tendencije Južne Osetije i Abhazije da se, na poticaj Moskve, otcjepe od Gruzije daju doprinos slabljenju perspektiva višenacionalnih država kakva je i Bosna i Hercegovina.
Doskorašnji ruski predsjednik, a sadašnji premijer, Vladimir Putin je, komentirajući rat u Gruziji, rekao kako je "Gruzija zadala smrtni udarac svojoj teritorijalnoj opstojnosti". S druge strane Atlantika američki dopredsjednik Dick Cheneyje upozorio kako "agresija Rusije (na Gruziju) ne može proći bez odgovora, a ukoliko se nastavi, mogla bi prouzročiti ozbiljne posljedice na odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama". Ovakva retorička paljba službene Moskve i Washingtona signalizira da rat u Gruziji ima potencijala za daljnje odvraćanje Sjedinjenih Država od krize na Balkanu čime bi se smanjio i učinak američkog angažmana na ustavne promjene u BiH.
No, nisu bez osnova i tumačenja kako rat u Gruziji ide u prilog globalnoj američkoj računici: Rusiju se prikiva za novu krizu čime joj se umanjuje manevarski prostor za sputavanje eventualne američke intervencije na Iran. Službena Moskva je do sada već nekoliko puta odaslala poruke kako ne gleda blagonaklono na Američke planove za moguću vojnu intervenciju u Iranu radi uništavanja nuklearnih postrojenja, koja su, po američkim tvrdnjama, potencijalni proizvođači atomskog oružja. Pouzdano se može pretpostaviti da balkanski Muslimani, iz raznoraznih razloga, ne bi pljeskali eventualnoj američkoj invaziji na Iran i ta okolnost ne bi išla u prilog relaksiranju međunacionalnih i međuvjerskih odnosa u BiH potrebnih za stvarne ustavne promjene.
Još jedna situacija oblikuje nepovoljni međunarodni kontekst za ustavne promjene u BiH - to je zaoštravanje krize u Belgiji gdje Flamanci sve otvorenije zahtjevaju odvajanje od Valonaca što bi vodilo raspadu Belgije. Protivnici jačanja državne uloge BiH sada mogu stvarati argumentaciju da ako je upitan opstanak višenacionalne Gruzije ili Belgije onda, po tim shvaćanjima, nema razloga ustavnim promjenama investirati u osnaživanje BiH. No, i zagovornici jačanja BiH imaju na raspolaganju protuargumentaciju po kojoj opstanak Bosne i Hercegovine daje doprinos opstanku Belgije ili Gruzije. Stara izreka kaže: sve utječe na sve.
Već sada se mogu razaznati dva posve suprostavljajuća pristupa ustavnim promjenama. Jedan je etabliran u Republici Srpskoj i, po njemu, u obzir dolaze samo one ustavne promjene koje ne bi dirnule u Republiku Srpsku. Drugi pristup je ustoličen u Federaciji BiH i, po njemu, valjane su samo one ustavne promjene koje bi zhvatile i RS. U ovom trenutku nemoguće je dati točan odgovor na upit kakva će biti sudbina predstojećih ustavnih promjena. Nigdje budućnost nije čvrsto zapisana, jer naši (svih nas) nepredvidivi postupci su tvorbeni elementi budućnosti.
Priča o prošlosti je drukčije naravi - Bosna i Hercegovina je imala udjela u velikim dramama europske povijesti, sarajevskim pucnjima Gavrila Principia u Austrugarskog prijestolonasljednika Ferdinanda 1914. godine počeo je Prvi svjetski rat, a rat od 1991. do 1995. zgrozio je cjelokupan miroljubivi svijet. Svojom posebnom katoličko-pravoslavno-islamskom strukturom Bosna i Hercegovina je primatelj, ali i proizvođač globalnih signala. Povijesna zbivanja se ne gibaju trasiranim putovima, jer povijest je ono što u nju ugrađuju ljudi, nacije, vjere...
Tko to može jamčiti što će se ugraditi u ustavne promjene? Trenutačno nitko! Ustavne promjene u BiH imaju povijesnu dimenziju, a što su (ne)izravni činitelji promjena brojniji to je i rezultat složeniji.
P. Gašparević
pgas@hina.hr
